Brazil je upravo donio jedno od najvećih izbornih iznenađenja u svojoj demokratskoj povijesti. U prvom krugu predsjedničkih izbora 2026. godine, 4. listopada, desni senator Flávio Bolsonaro — sin zatvorenog bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara — osvojio je oko 47 posto glasova, nadmašivši aktualnog predsjednika Luiza Inácia Lulu da Silvu, koji je dobio otprilike 45 posto. Ankete su pokazivale da Lula vodi. Sada Brazil ide u drugi krug 25. listopada 2026. godine, a cijeli svijet gleda.

Ovo je daleko više od domaćeg natjecanja. Brazil je najveće gospodarstvo Latinske Amerike i važan globalni igrač u poljoprivredi, energetici i klimatskoj politici. Promjena straže u Brasíliji odjeknula bi kroz trgovinu, diplomaciju i borbu za Amazonu. Evo što se dogodilo, tko su kandidati i što očekivati u drugom krugu izbora u Brazilu 2026.

Najnovije — 23. listopada 2026.: statističko izjednačenje uoči nedjeljnog glasovanja

S danom glasovanja gotovo pred vratima, drugi krug postao je statističko izjednačenje. Anketa Datafolhe provedena 20.–22. listopada i objavljena putem Reutersa 22. listopada stavlja Flávija Bolsonara na 47 posto, a predsjednika Lulu na 46 posto, pri čemu 5 posto birača kaže da bi predalo prazan listić, a 2 posto je neodlučno — razlika znatno unutar granice pogreške ankete od plus/minus 2 postotna boda. Anketa Quaesta provedena 17.–20. listopada, također objavljena putem Reutersa, pokazuje gotovo identičnu sliku: Bolsonaro 45 posto, Lula 44 posto, opet tehničko izjednačenje. Tjedan ranije ista anketa Quaesta pokazivala je Bolsonara u vodstvu 46 naprema 44, pa se utrka, ako išta, blago zaoštrila kako se dan izbora približava.

Glasovanje se održava u nedjelju, 25. listopada 2026., a birališta su otvorena od 8 do 17 sati po vremenu Brasílije diljem zemlje. Budući da Brazil glasa elektronički, rezultati su obično poznati unutar nekoliko sati nakon zatvaranja birališta u nedjelju navečer. Pobjednik preuzima dužnost 1. siječnja 2027. Nakon prvog kruga u kojem je Flávio Bolsonaro iznenadio promatrače završivši prvi, konačna očitanja dvaju najuglednijih brazilskih anketara govore isto: ove izbore nemoguće je prognozirati.

Što se dogodilo u prvom krugu

Brazil bira predsjednika u dvokružnom sustavu: ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 posto u prvom krugu, dvojica najboljih sučeljavaju se u drugom krugu tri tjedna kasnije. Dana 4. listopada 2026. ni Flávio Bolsonaro ni Lula nisu prešli tu granicu, pa je drugi krug pokrenut automatski.

Rezultat je zapanjio promatrače. Predizborne ankete dosljedno su pokazivale Lulu u vodstvu, a ipak je Flávio Bolsonaro završio prvi s oko 47 posto prema Lulinih 45 posto. Desnica je također ostvarila snažan rezultat na izborima za Kongres, što sugerira da rezultat odražava širi pomak, a ne hir predsjedničkog natjecanja. Izlaznost je ispričala vlastitu priču: apstinencija je dosegla rekordnih 21 posto, što znači da je više od jednog od pet birača s pravom glasa ostalo kod kuće — znak nezadovoljstva koji će obje kampanje sada pokušati pretvoriti u svoju korist.

Tko je Flávio Bolsonaro?

Donedavno je Flávio Bolsonaro bio malo poznat senator. Najstariji je sin Jaira Bolsonara, krajnje desnog bivšeg predsjednika koji sada služi 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog uloge u pokušaju državnog udara nakon izbora 2022. godine. Kada je postalo jasno da stariji Bolsonaro više ne može kandidirati, pomazao je Flávija za svog političkog nasljednika — i oklada se, čini se, spektakularno isplatila.

Flávio je vodio kampanju kao nositelj zastave pokreta svoga oca: strog prema kriminalu, društveno konzervativan, skeptičan prema političkom establišmentu i naklonjen agrobiznisu i vlasništvu nad oružjem. Kritičari tvrde da mu nedostaje očeva karizma i nacionalni profil; pristaše uzvraćaju da brend Bolsonaro — i bijes zbog statusa quo — obavlja težak posao. Njegov nastup u prvom krugu sugerira da je pokret veći od jednog čovjeka.

Tko je Lula da Silva?

Luiz Inácio Lula da Silva jedan je od najpoznatijih političara u brazilskoj povijesti. Bivši metalac i sindikalni vođa, služio je dva mandata kao predsjednik od 2003. do 2010., razdoblje koje se pamti po izvlačenju milijuna iz siromaštva kroz socijalne programe. Nakon korupcijske osude koja je kasnije poništena, vratio se i 2022. ponovno osvojio predsjedništvo, pobijedivši Jaira Bolsonara.

Sada, s oko 80 godina, u potrazi za četvrtim mandatom, Lula vodi kampanju na temelju svog dosadašnjeg rada: socijalna potrošnja, prava radnika, zaštita okoliša i međunarodni ugled Brazila. Ali dob je postala tema razgovora, gospodarstvo je razočaralo dio birača, a rezultat prvog kruga sugerira da njegova koalicija gubi podršku — osobito među mlađim biračima i u regijama koje su nekada činile njegovu bazu.

Zašto su ankete pogriješile

Promašaj anketa sada je sam po sebi velika priča. Nekoliko objašnjenja kruži. Anketari su možda podcijenili izlaznost desnice ili nisu uspjeli obuhvatiti kasno odlučene birače. Rekordna stopa apstinencije od 21 posto komplicira svaki model — kada petina biračkog tijela ne izađe, male pogreške u predviđanju tko glasa postaju velike pogreške u rezultatu. Neki analitičari također ukazuju na učinak „sramežljivih birača”, gdje ispitanici nerado govore anketarima da podržavaju kontroverznog kandidata.

Bez obzira na uzrok, promašaj je važan i izvan Brazila: potaknut će rasprave o anketnoj metodologiji diljem svijeta, slično kao što su to činila prethodna iznenađenja u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Što očekivati u drugom krugu

Put Flávija Bolsonara

Mora zadržati svoje birače iz prvog kruga i pridobiti pristaše eliminiranih kandidata, uvjeravajući Brazilce da senator u četrdesetima može vladati. Očekujte da će se snažno osloniti na brend Bolsonaro, napadati Lulinu dob i gospodarski dosadašnji rad te obećavati raskid s establišmentom. Njegov najveći rizik: da birači koji su ga u prvom krugu poduprli iz prosvjeda uplaše se same pomisli da mu stvarno predaju predsjedništvo.

Put Lule

Aktualni predsjednik mora učiniti dvije stvari odjednom: energizirati svoju bazu i vratiti odbjegle. To vjerojatno znači oštrije napade na nasljeđe Bolsonara — uključujući pokušaj državnog udara zbog kojeg je Jair Bolsonaro završio u zatvoru — plus konkretna gospodarska obećanja usmjerena na stisnutu srednju klasu. Njegov je izazov učiniti drugi krug referendumom o krajnjoj desnici, a ne o vlastitom dosadašnjem radu.

Čimbenik apstinencije

Budući da je 21 posto ostalo kod kuće u prvom krugu, kampanja koja bolje mobilizira neglasače mogla bi pobijediti. Drugi krugovi često imaju drugačiju dinamiku izlaznosti od prvih, a u ovako tijesnoj utrci — razlika od dva boda — čak i mali pomak u tome tko izađe može odlučiti.

Zašto je to važno globalno

  • Trgovina i gospodarstvo. Brazil je vrhunski izvoznik soje, govedine, kave, željezne rude i nafte. Trgovinska i industrijska politika nove vlade utjecala bi na globalna robna tržišta i partnere od Kine do Europske unije.
  • Amazona i klima. Sudbina prašume globalna je briga, a provedba zaštite okoliša u Brasíliji dramatično je oscilirala između administracija. Međunarodna klimatska diplomacija pomno prati brazilske izbore.
  • Test demokracije pod stresom. Pokušaj državnog udara Jaira Bolsonara 2022. završio je 27-godišnjom kaznom — brazilske institucije izdržale su. Ali povratak Bolsonara na glasačkoj kutiji, predvođen njegovim sinom, testirao bi prihvaća li javnost trajno presudu tih institucija. Za više o tome kako demokratski sustavi podnose takve trenutke, pogledajte naš vodič o tome kako funkcionira glasovanje.
  • Regionalna politika i građanski pritisak. Izbori nisu jedini oblik pritiska: masovni prosvjedi, poput prosvjeda u Francuskoj 17. listopada, također oblikuju politiku. Pobjeda desnice u Brazilu preoblikovala bi ideološku kartu Latinske Amerike i njezine blokove, od Mercosura do odnosa s Venezuelom i Argentinom.
    • Pobjeda desnice u Brazilu preoblikovala bi ideološku kartu Latinske Amerike i njezine blokove, od Mercosura do odnosa s Venezuelom i Argentinom.

Kako funkcionira brazilski sustav drugog kruga

Brazil koristi elektroničke glasačke strojeve diljem zemlje, a rezultati su obično poznati unutar nekoliko sati — sustav koji desetljećima isporučuje brze, revizibilne zbrojeve. U drugom krugu pobjeđuje kandidat s najviše valjanih glasova; nema minimalnog praga. Glasovanje je obvezno za pismene građane od 18 do 70 godina, iako rekordna stopa apstinencije pokazuje da prisila ima granice kada nezadovoljstvo prevlada. Da biste općenito razumjeli mehaniku drugih krugova, pogledajte naš vodič o tome kako funkcioniraju glasovanje i izbori.

Što pratiti prije 25. listopada

  • Debate. Izravne debate u posljednja dva tjedna mogle bi biti odlučujuće — Lulino iskustvo nasuprot Flávijevoj energiji.
  • Podrške. Kamo odu pristaše eliminiranih kandidata iz prvog kruga signalizirat će u kojem smjeru puše vjetar.
  • Nove ankete — s oprezom. Anketari će prilagoditi svoje metode nakon promašaja u prvom krugu, ali u ovako tijesnoj utrci svaku anketu treba čitati s njezinom granicom pogreške na umu.